Recenziranjem novog slučaja pokušaja promocije, nastojati ću objasniti kakve posljedice može imati izostanak analitičkog promišljanja te strateškog planiranja i lošeg upravljanja imidžom.

 

Mjesto događaja: RTL Televizija

Točna Lokacija: Magazin Exploziv

Vrijeme radnje: jedan od proteklih dana u 19 sati i 10 minuta

Tema: Automobil – prijevozno sredstvo ili statusni simbol

 

U spomenutom prilogu, spomenute emisije, na spomenutoj televiziji pokušalo se izjavama intervjuiranih osoba i komentarima novinara doći do veleumnog zaključka koji je od sudbinske važnosti za daljnji opstanak čovječanstva na ovoj kugli, a odnosi se na dilemu oko definicije automobila kao pukog prometala ili automobila kao statusnog simbola.

 

Uz istinskog zaljubljenika u automobile, izvjesnog kolekcionara starih Rollseva, kojeg živo boli briga dal netko o njemu misli kao o osobi zreloj za neku mentalnu instituciju, prigodu da izrazi svoj stav o toj temi imao je i „bog i batina“ ovog sajta, Matija Babić. Pomislit ćete, a pomislio je i on, odlična prilika za promociju. Sve je bilo spremno za uspjeh. Matija ful kul prekriženih ruku, a u pozadini više nego upadljiva jurilica naziva Chrysler Crossfire kao atrakcija kadra i prigodno mjesto za nasloniti se. No, kako uvijek, epilog je i ovom zgodnom došao na kraju, a ovaj kraj je svojom izjavom začinila izvjesna mlada dama, priznati stručnjak za sociologiju, a ja bi nadodao i psihologiju tumačenja frustracija nas muškaraca, objašnjavajući da automobili pogotovo brzi i skupi za nas muškarce imaju značenje produžetka ili nadomjestka svoje muškosti te da su vlasnici istih egotripovi koji samo sjedeći za upravljačem svojeg bijesnog automobila imaju osjećaj supremacije. Na stranu što je spomenute tvrdnje izrekla žena koja o guštu vožnje sportskog automobila zna isto ko i ja o čarima šopingiranja, no istraživanja su pokazala da kod prosječnog gledatelja od cijelog priloga, u pravilu ostaje urezana samo najupečatljivija slika i završna misao pogotovo ako je ista izrečena od stručnjaka, … jer stručnjacima se vjeruje.

U ovom konkretnom slučaju zrcali se slika: Matije naslonjenog na bijesnu jurilicu i odzvanjaju riječi: „egotrip s malim pimpaćem“ i pri tom uopće nije bitno dal je «beštija» sponzorska ili je uzeta na lizing ili pušing, jel od kompića ili je u knjižici vozila upisano ime gazde ovog sajta.  

 

Bez obzira na Babićevo iskustvo s medijima pa čak i urednikovanje istima, u ovom slučaju nije razmišljao piarovsko analitički, budući je reagirao kao što bi i većina običnih smrtnika kada im se ukaže prilika za nekoliko sekundi televizijskog ekrana. A da svaka reklama nije i dobra reklama, pokušati ću pojasniti u nastavku.

Samo da je prilikom poziva za intervju postavio dotičnoj osobi onih 5 osnovnih novinarskih pitanja: tko, što, gdje, kada i zašto? Dobio bi odgovore kojima bi čak i površnom i nepotpunom Swot analizom vaganja dobre i loše strane ovog eksponiranja i poglavito potencijalne prilike i još poglavitije potencijalne opasnosti mogao doći do mudrih zaključaka koji bi ga naveli da donese dijametralno suprotnu odluku.  

 

 

 Loše strane:

  Potencijalne prilike:

 

  Potencijalne opasnosti: 

1. Exploziv je emisije kojoj je namjera pod krinkom „obični ljudi“ bombastičnošću i šokantnošću izazvati pozornost. (vidi sam naziv emisije)

2. Okruženje velikih socioloških razlika u kojem živimo, s jalom gleda na vrijedna materijalna dobra bez obzira kako ih netko stekao. (vidi slučaj Kerum)

3. Spomenuta stručnjakinja, kao svaki sociolog koji drži do sebe identificirati će se s većinom i s gnušanjem će se obrušiti na sve što i malo miriši na statusni simbol, a stručnjacima ljudi vjeruju. (vidi slučaj: Mladena Jergović stručnjaka za F1 i njegove uloge u novoj percepcije o Michaelu Schumacheru kao o humanoj osobi)  
4. Imidž vlasnika bijesne pile nije najidealniji za promociju vlasnika neelitističkog web sajta, jer slika o tvrtki se velikim dijelom stvara temeljem imidža njegova menadžmenta. (vidi slučaj Zlatko Marić – «Sokol Marić»)

 

 

Zaključak koji se nameće sam od sebe: "ova prigoda nije dobra za direktnu osobnu promociju, a još manje za indirektnu promociju sajta, jer postoji potencijalna opasnost da vjerujući mogućim negativnim tezama sociologa, dobar dio gledatelja stekne o meni dojam kao o nekom napuhanom egotripu koji opakim autom liječi neke svoje komplekse, budući se negativno mišljenje o meni može protegnuti i na moj sajt, a što za ugled tvrtke nije najidealnije  …

 

… jer, nikako se ne smije smetnuti s uma egzaktna matematička računica do koje su došli vrhunski svjetski stručnjaci:                 1% gubitka ugleda = 3% manji profit."

 

Rezime: ovaj slučaj gotovo sigurno neće imati nikakvog utjecaja na zadnje spomenuto, jer nije drastičan poput Grdovićevog omatanja Ferraria oko stupa, no izostanak strateškog planiranja i usmjeravanja imidža prema željenom, slijedećim nepromišljenim i brzopletim aktivnostima svakako bi se mogao ugroziti sadašnji rejting, a pogotovo dostizanje onog željenog.